Ime filozofija potiče od grčkih reči philos (prijatelj), ili phileo (volim, težim za nečim) i sophia (mudrost, znanje). Filozofija predstavlja težnju ka onoj vrsti znanja koja otkriva osnove, prve principe stvarnosti na osnovu kojih se ona može objasniti, principe koji nam, takođe, omogućavaju da upotrebom razuma (uma) argumentovano dokazujemo da su naše predstave o stvarnosti istinite. Takav oblik saznanja naziva se teorija, i izvorno se ne razlikuje od nauke. U stvari, filozofsko znanje pojavljuje se u evropskoj kulturi kao prvi oblika naučnog znanja.
Za svako naučno, a time i filozofsko znanje posebno su važne dve komponente: predmet i metod istraživanja.Najšire shvaćen predmet filozofskog istraživanja predstavlja sve ono što na bilo koji način postoji kao stvarnost, ali ne kao ispitivanje svake pojedinačne stvari. Međutim, filozofi nisu na isti način definisali ono što je u stvarnosti bitno. Zbog toga i ne postoji jedinstveno određenje njenog predmeta. Sličan slučaj je i sa metodom - različiti filozofi oslanjali su se na različite metode istraživanja (npr. dijalektiku, fenomenologiju, jezičku analizu ...).
Uprkos tome što ne postoji potpuna saglasnost oko određenja predmeta i metod a filozofije, ipak se različita filozofska shvatanja uglavnom slažu da je filozofija racionalno (razumsko), metodsko i sistematsko ispitivanje stvarnosti koje teži ka najopštijim saznanjima o najbitnijim pojmovima u njoj. Filozofija pod tim pojmom podrazumeva:
životnu mudrost
razumevanje i objašnjenje sveta u celini
ispitivanje čovekovog položaja u svetu
ispitivanje čovekove potrebe za apsolutom (Bogom)
istraživanje vrednosti istine, dobra i lepote
kritičko preispitivanje pretpostavki naših uverenja i znanja, kao i analiza osnovnih pojmova pomoću kojih ih izražavamo
istraživanje pravila ljudskog razuma kako bi se unapredilo jasno mišljenje.
Prema Aristotoelu filozofija je nauka koja ispituje prve principe i prve uzroke stvarnosti. Sve nauke su, kaže on, potrebnije od nje, ali nijedna nije bolja.
Za Hjuma filozofija kao znanje o istini treba da se ograniči na to da objasni samo percipacija (utisaka i ideja) u svesti, ali ne i u stvarnosti iznad svesti.
Za Dekarta filozofija znači proučavanje mudrosti. A sama mudrost predstavlja opreznost u postupcima i savršeno znanje o svim stvarima koje čovek može i treba da zna da bi upravljao svojim životom i očuvao svoje zdravlje.
Imate li nesto da dodate?